Ministrica Murganić za Slobodnu Dalmaciju: Radimo na demografskoj revitalizaciji svim raspoloživim snagama i resursima

Slika /Vijesti2017/_Presscut_SD.jpg

Razgovarao Hrvoje Prnjak, Slobodna Dalmacija, 4. ožujka 2017.

Ministrica Nada Murganić možda se ne ubraja u medijski najvidljivije ministre, ali ju je dopala i jedna od najspominjanijih i najosjetljivijih tema. Demografija. Iako se i vlast i oporba slažu da treba zaustaviti izumiranje stanovništva, to je daleko lakše kazati nego i zaista učiniti. Zato smo i razgovarali s gospođom Murganić koja ističe kako i nije za jednokratne medijske senzacije, tj. zvučne mjere od kojih obično nema dugoročne koristi...
 
Demografija je u Hrvatskoj aktualna i sve popularnija tema o kojoj govore stručnjaci i laici. Opet, svima je jasno da se problem smanjenja broja stanovnika u bliskoj budućnosti ne može rješavati proglasima ili jednokratnim mjerama, jasno je da se takvo što može prevenirati samo opsežnim ekonomskim, socijalnim i drugim mjerama... Koja je konkretna uloga vašeg ministarstva u svemu tome?
 
- Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ima ulogu u osmišljavanju i provedbi mjera demografske politike koje bi pridonijele obnovi i razvoju stanovništva. Osmišljavanje nije problem, unatrag 20 godina sastajalo se više radnih skupina koje su činili priznati stručnjaci iz područja demografske, socijalne i obiteljske politike. Problem može biti jedino u provedbi ne budemo li u njoj zajedno, svi skupa, i Vlada, i ministarstva, i lokalne jedinice, i struka, i mediji, ali i cjelokupno društvo. Svi moramo shvatiti da je ozbiljno ugrožena opstojnost našeg naroda nastavimo li ovako s lošim demografskim trendovima. Eto, i tu je naša uloga, poticati na suradnju, osvješćivati i senzibilizirati demografsku tematiku. Poticanje na suradnju jako je bitno jer Ministarstvo za demografiju nema svoj resor, nama su resori druga ministarstva i njihove politike spram demografskog razvoja.
 
Kako kanite biračima dokazati da osnivanjem ministarstva koje u svom imenu ima i demografiju i mlade briga ove vlade za njih nije tek deklarativna?
 
- Cilj nam nije uvjeravati birače, cilj nam je raditi na demografskoj revitalizaciji svim mogućim snagama i resursima koje imamo na raspolaganju. Vjerujemo da će ljudi prepoznati trud i rad. Mi više nemamo vremena za igranje političkih utakmica s temom demografije. Ovo je nadstranačko pitanje, strateški cilj jednog naroda. Svi mogući alarmi svijetle, izumiremo i iseljavamo se.
 
Pojedini demografi često istupaju u javnosti na tu temu s dramatičnim upozorenjima o izumiranju stanovništva u RH, a često dodaju i kako ih nitko ne sluša. Što bi to trebalo značiti, slušate li vi alarmantna upozorenja demografa? Ili ljudi možda naprosto žele da ih se aktivnije uključi u rad vašeg ministarstva? Jesu li njihove primjedbe opravdane?
 
- To nisu primjedbe, to su već vapaji. Podržavamo svaki komentar demografa. Ne možemo više reći da nismo uključeni. Gotovo svakodnevno smo u kontaktu sa strukom i evo, i ovim putem pozivamo sve na suradnju.
 
Kakav osjećaj imate dok čitate novine, portale ili gledate TV vijesti o odlascima mladih iz Hrvatske, trbuhom za kruhom? Ne možemo kazati da je to prestalo smjenom vlasti. Obeshrabruje li vas to na bilo koji način ili...?
 
- Užasno je slušati, ali ne smije nas to obeshrabrivati. Moramo vjerovati da možemo nešto učiniti. Naravno da nije prestalo, pa Vlada je samo nekoliko mjeseci na vlasti, a demografski problemi nas sustižu gotovo 30 godina. Nerealno je očekivati da se takvi kompleksni problemi riješe u par mjeseci. Ali počeli smo i odgovornost je na svima nama, i na medijima također. Ako se svaki pokušaj obezvrijedi i ako ne bude društvenog konsenzusa oko ovih problema, onda ćemo teško provoditi bilo koju mjeru za demografski razvitak naše zemlje.
 
Spremate li možda u prvom dijelu mandata neku zvučnu, da ne kažem medijski atraktivnu mjeru - koja bi mogla u kratkom roku utjecati na odluku nekog mladog čovjeka koji, sam ili s obitelji, samo što nije otišao iz Lijepe naše?
 
- Nismo skloni zvučnim mjerama. Nema takvih mjera iz rukava. Izmjenu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama osjetit će roditelji odmah nakon stupanja zakona na snagu, 1. srpnja ove godine. Poruka za mladog čovjeka? Doma je najljepše. U inozemstvu si uvijek stranac. Nažalost, nema takvih demografskih mjera koje mogu zamijeniti plaćeni posao. Vjerujemo da će Vlada činiti sve da oporavi gospodarstvo i stvori nova radna mjesta.
 
Kao oporbena zastupnica znali ste - u vrijeme dok je na čelu Ministarstva socijalne skrbi bila SDP-ova Milanka Opačić - nedvosmisleno konstatirati kako socijalna politika ne postoji te da se s korisnicima socijalne skrbi tek eksperimentira?
 
- Kao oporbena zastupnica tvrdila sam da je Zakon o socijalnoj skrbi koji je donesen za vrijeme SDP-ove vlade restriktivan. Sanacija deficita u državnom proračunu i uštede nisu trebale ići na štetu najsiromašnijih. Na primjer, ako se kod odobravanja zajamčene minimalne naknade uvodi imovinski i dohodovni cenzus bez izuzetaka, pogoršava se već ionako loše imovinsko stanje najsiromašnijih građana. Ograničavanje kumulativno zbrojenih naknada oštetilo je obitelji s više djece. Tada je ukinuto pravo branitelja na opskrbnine i većina njih je zbog istih uvjeta kod ostvarivanja zajamčene minimalne naknade ostala bez ikakvih prihoda. Nelogičnost sam vidjela i u ograničavanju prava na izvaninstitucionalne oblike skrbi u isto vrijeme kada se provodi deinstitucionalizacija ustanova. Reintegracija ustanova je krenula bez planova. Deinstitucionalizirale su se ustanove, a ne korisnici. Nije izvršen plan zbrinjavanja kadrova jer po novoj organizaciji rada postoji potreba za drugim kadrovima, a postojeći, uglavnom više i visoke stručne spreme, rade poslove ispod svoje stručne spreme ili su višak.
 
Je li vlast u kojoj HDZ ima većinu otad učinila dovoljno da više ne bude tako?
 
- U ovo kratko vrijeme od četiri mjeseca proširili smo pravo na status njegovatelja i na supružnike i/ili druge članove kućanstva. Kroz projekte Europskog socijalnog fonda povećali smo broj osoba s invaliditetom koje će koristiti asistencijske usluge. Korisnicima zajamčene minimalne naknade koji su ujedno zaposleni na javnim radovima neće se ukidati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu pa će tako imati veći prihod, a i lakše će se uključivati u svijet rada. Pokrenuli smo aktivnosti za izradu Zakona o udomiteljstvu kako bismo poboljšali status udomitelja i udomljenih korisnika te još mnoge druge aktivnosti.
 
Netko će kazati i daje HDZ-ova najava pred pretprošle izbore bila eksperiment, naime, mislim na poznatu najavu od 1000 eura za novorođeno dijete. Je li se od toga u potpunosti odustalo?
 
- Mjera 1000 eura je često spominjana u javnosti iako ona ne postoji. Naknada za novorođeno dijete postoji kao mjera, ali u manjem iznosu. Kao i sve druge naknade, u skladu s proračunskim mogućnostima će se povećavati. Novac koji smo imali za tu mjeru (1000 eura) radije smo prenamijenili u povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada jer je to bolja i trajnija mjera.
 
Broj zaposlenih u sektoru socijalne skrbi povećao se pet puta - prigovarali ste za mandata ministrice Opačić, kritizirajući princip političkog zapošljavanja. Jesu li svi ti ljudi i sada u sustavu? Što kanite s tim viškom zaposlenika? Dijeliti otkaze, pretpostavljam, ne bi bilo jednostavno, ni s pravnog aspekta?
 
- Ministarstvo za demografiju, obitelj , mlade i socijalnu politiku ima nove aktivnosti, zahtjevnu društvenu zadaću i stoga svi vrijedni i stručni službenici su potrebni. Otkazi kao višak zaposlenih nisu opcija.
 
Jedinstveni centar za naknade nije zaživio, iako je i javnost pozdravila ideju daje na jednome mjestu moguć administrativni uvid u to tko prima i kolike socijalne naknade, pa više, vjerujem, ne bi bilo napisa po medijima kako netko mercedesom dolazi po neku socijalnu naknadu...
 
- Jedinstveni centar za naknade je cijelo vrijeme postojao samo kao ideja, nije razrađen plan mjera i aktivnosti kojima bi se definirali postupci kako ostvariti konsolidaciju svih socijalnih naknada, kojih s državne razine ima više od 70, a kojima bi se pridodale i naknade s razine lokalnih jedinica. To je zahtjevan zadatak, dugotrajan proces koji podrazumijeva međuresornu suradnju, izmjenu propisa, organizacijske i kadrovske promjene, opremu i prostor. Odustalo se nije, ali taj posao se do sada olako shvaćao.
 
Donijeli ste odluku o osnivanju i imenovanju članova 18-člane (sa širim sastavom i 33-člane) radne skupine za izradu nacrta prijedloga Obiteljskog zakona. U ožujku nastavljate s njegovom izradom?
 
- Nova odluka o sastavu radne skupine donesena je prvenstveno radi cjelovitog usklađivanja njezina sadržaja s promjenama u ustrojstvu ministarstva te drugim novonastalim promjenama, koje uključuju i obavljanje poslova administrativne, tehničke i operativne koordinacije aktivnosti u radu radne skupine. Izrađen je nacrt prijedloga iskaza i teze za Obiteljski zakon, za koje je provedeno javno savjetovanje (u razdoblju od 21. rujna do 11. studenog 2016.), kao i održano više javnih izlaganja materije. Prema planu normativnih aktivnosti za 2017., planirano je upućivanje novog Obiteljskog zakona u Vladinu proceduru u četvrtom tromjesečju 2017. godine.
 
Neki kažu da su njegove teze konzervativne i da nas vraća stoljeće unazad?
 
- U ovom trenutku, uz uvažavanje činjenice da teze i nacrt prijedloga iskaza daju samo načelne smjernice za uređenje pojedinih područja budućeg Obiteljskog zakona, a ne propisuju i sam njegov sadržaj, nije moguće donositi pojedinačne zaključke ili mišljenja o novim zakonskim uređenjima jer ona nisu ni definirana u formi zakonskog prijedloga. Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona ide u javno savjetovanje u kojemu će se jasno definirati sve njegove odredbe.
 
Jeste li u tom smislu pod kakvim pritiskom nekih konzervativnih udruga, možda Crkve, kako to neke kritike unaprijed znaju i sugeriraju?
 

- Nismo pod pritiscima nijedne udruge ni Crkve. Radna skupina koja je izrađivala teze za Obiteljski zakon radila je nesmetano. Vjerujem da će iste uvjete za rad imati i ova radna skupina.
 
Kad bismo mogli konačno i dobiti novi Obiteljski zakon i što mislite je li moguće da ga se izglasa jednoglasno? U suprotnom, ako će se svakom smjenom vlasti drastično mijenjati zakon koji se tiče velikog dijela stanovništva, onda, složit ćete se, i nema previše smisla?
 
- Svakako da je to cilj i usudila bih se reći da bi to bio uspjeh svih koji su uključeni u izradu zakona direktno ili preko svojih predstavnika. To bi bio uspjeh, ne samo vladajućih, nego svih na društvenoj i političkoj sceni kao dokaz političke zrelosti.
 
Ovih ste dana izabrani i za predsjednicu Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski, a nastupno ste, među ostalim, kazali i da ćete se boriti protiv diskriminacije i nasilja u obitelji. Budući da je upravo ovih dana naciju šokirao slučaj stravičnog ubojstva trudne 18-godišnjakinje u Zagrebu, moram vas pitati u kojoj mjeri državni sustav može prevenirati takve događaje i je li uopće realno očekivati takvo što?
 
- Nasilje u obitelji je oblik diskriminacije, uvažavajući činjenicu da su u najvećem broju slučajeva žrtve žene, potrebno je osigurati zaštitu svih žrtava nasilja u obitelji, bez obzira na spol. Nacionalna strategija svim nadležnim tijelima uvodi obveze preveniranja i procesuiranja svake vrste nasilja u obitelji. U tom smislu posebnu pažnju treba dati razvoju preventivnih programa radi suzbijanja nasilja u obitelji u njegovim pojavnim oblicima, ojačati zakonske odredbe s ciljem zaštite žrtava nasilja, osigurati potrebnu pravodobnu pomoć žrtvama nasilja u obitelji, pomoć počinitelju u promjeni njegova ponašanja te senzibilizirati stručnu i širu javnost o potrebama žrtava nasilja u obitelji. Cjelovitu zaštitu žrtava nasilja na razini države moguće je postići samo zajedničkim poduzimanjem potrebnih mjera i djelovanjem cjelokupnog sustava i svih dionika, od državnih tijela pa do organizacija civilnog društva jer je zaštita prava ugroženih osoba obveza svih nas.
 
Kad je u pitanju tematika posvojiteljstva i usvajanja djece - hoće li u skoroj budućnosti biti daljnjih inicijativa samog ministarstva za liberaliziranjem posvajanja i usvajanja?
 
- Novi Obiteljski zakon, među ostalim, regulirat će i posvojenje, kojemu se kao posebnom obliku obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće skrbi u sustavu socijalne skrbi pridaje posebno značenje. Ministarstvo će i dalje poduzimati radnje s ciljem edukacije stručnjaka u ovome području, kao i bolje zakonske regulative te senzibilizacije javnosti za ovu problematiku. Postupak posvojenja djece nije kompliciran. Pitanje je transparentnosti postupka, zbog čega je prije više godina ustrojen registar potencijalnih posvojitelja i evidencija djece za posvojenje u aplikaciji Sockrb koju vode centri za socijalnu skrb i koju prati ministarstvo. Kroz obvezni program pripreme za posvojenje, nastoji se osvijestiti potencijalne posvojitelje o stvarnim mogućnostima za posvojenje djeteta i karakteristikama djece za posvojenje.
 
Što kao ministrica i roditelj mislite o tome da djeca školskog uzrasta u Hrvatskoj nisu jednaka po dostupnosti besplatnih školskih udžbenika. Znam da to ovisi o odlukama lokalnih vlasti, ali isto tako znam i da učenici koji žive u istoj državi nemaju ista prava? Treba li takve stvari podići na državnu razinu odlučivanja?
 
- Svako dijete treba imati uvjete za odgoj i obrazovanje od predškolske dobi pa do stjecanja akademskih zvanja i tome trebamo težiti i s državne razine omogućiti svima taj minimum. U našoj domovini imamo velik broj siromašne djece kojoj to nije dostupno, no djeca roditelja koji imaju imovinske mogućnosti ne trebaju biti obuhvaćena besplatnim udžbenicima ili nekim drugim materijalnim potporama ako država ne može osigurati istu razinu standarda.
 
Jedna od proklamiranih zadaća vašeg ministarstva je i zaštita izbjeglica te osiguranje integracije azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom. Koliko je uopće osoba obuhvaćeno vašim aktivnostima ovoga trenutka?
 
- Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita je proces koji podrazumijeva ostvarivanje prava iz svih resora (obrazovanje, zdravstvo, rad, socijalna skrb, unutarnji poslovi). Osobe kojima je odobren status međunarodne zaštite imaju sva prava iz sustava socijalne skrbi, kao i hrvatski državljani s prebivalištem u RH te pravo na smještaj u trajanju od dvije godine... U pravilu se tim osobama smještaj osigurava u smještajnim kapacitetima kojima za tu namjenu raspolaže RH ili centri za socijalnu skrb osiguravaju smještaj kod privatnih najmodavaca. Na dan 1. ožujka 2017. godine smještaj je osiguran za ukupno 105 osoba (od toga 50 samaca i 16 obitelji koje imaju ukupno 55 članova) koje su smještene u 60 stanova, i to 7 stanova u državnom vlasništvu i 53 iznajmljena stana. Trenutačno je 18 osoba u postupku rješavanja smještaja. Smještaj se sada osigurava u stanovima na području grada Zagreba, Zagrebačke županije, u Splitu i Kutini.

Članak u cijelosti, Slobodna Dalmacija 4.3.2017.