Međunarodna suradnja u području zaštite djece

Prekogranični postupci o roditeljskoj skrbi

Konvencija o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980. godine


Republika Hrvatska je od 8. listopada 1991. godine stranka Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece, Hag, 1980.
 
Konvencija ima za cilj:
 
  • Osigurati što hitniji povratak djece nezakonito odvedene ili zadržane u nekoj državi ugovornici
  • Osigurati da se prava na skrb i kontakte s djetetom po zakonu jedne države ugovornice stvarno poštuju u drugoj državi ugovornici

Bilo koja osoba, institucija ili tijelo koje tvrdi da je odvođenjem ili zadržavanjem djeteta povrijeđeno njezino/njegovo pravo na skrb, može se obratiti Središnjem tijelu države u kojoj je mjesto uobičajenog boravišta djeteta ili Središnjem tijelu bilo koje druge države ugovornice, za koju se pretpostavlja da se u njoj nalazi dijete, za pomoć u osiguravanju povratka djeteta.
 
Konvencija se primjenjuje na dijete koje je živjelo u državi ugovornici neposredno prije bilo kakve povrede prava na skrb ili kontakte, a prestaje se primjenjivati kad dijete navrši 16 godina života.
 
U slučajevima nezakonitog odvođenja ili zadržavanja djeteta i/ili nemogućnosti ostvarivanja prava na kontakte s djetetom, moguće je podnijeti Zahtjev za povratak djeteta odnosno Zahtjev za osiguranje ostvarivanja prava na susrete i druženja. Zahtjevi trebaju biti popraćeni odgovarajućim ispravama kojima se dokazuju tvrdnje navedene u zahtjevu odnosno njegova osnovanost, zajedno s prijevodom isprava, po ovlaštenom sudskom tumaču, na jezik države kojoj se upućuje zahtjev.
 
Obrazac Zahtjeva za povratak djeteta
Obrazac Zahtjeva za osiguranje ostvarivanja prava na susrete i druženja
 
Države ugovornice Konvencije su: Albanija, Andora, Argentina, Armenija, Australija, Austrija, Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bugarska, Burkina Faso, Kanada, Čile, Kostarika, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Ekvador, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Izrael, Italija, Japan, Korea, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Mauricijus, Meksiko, Monako, Crna Gora, Maroko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Portugal, Moldavija, Rumunjska, Ruska Federacija, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južnoafrička Republika, Španjolska, Šri Lanka, Švedska, Švicarska, Makedonija, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Venezuela, Zambija, Bahami, Belize, Kolumbija, Dominikanska Republika, El Salvador, Fidži, Gabon, Guatemala, Gvineja, Honduras, Irak, Kazahstan, Lesoto, Nikaragva, Moldavija, Sveti Kristofor i Nevis, Saint Kitts and Nevis, San Marino, Sejšeli, Tajland, Trinidad i Tobago, Turkmenistan, Uzbekistan, Zimbabve  (stanje na dan 22. travnja 2016.)
 
U suradnji s državama članicama Europske unije u postupcima radi povratka djeteta odnosno osiguravanja prava na kontakte,  na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenog 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000.
 
Države ugovornice Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece, Hag, 1996., su: Albanija, Armenija, Australija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Ekvador, Estonija, finska; Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Monako, Crna Gora, Maroko, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ukrajina te Velika Britanija (stanje na dan 4. travnja 2016.).

Države ugovornice Konvencije Vijeća Europe o kontaktima s djecom, CETS 192, su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Malta, Rumunjska, San Marino, Turska i Ukrajina (stanje na dan 2. svibnja 2016.).

Vezano uz postupke za povratak djeteta te postupke za osiguravanje ostvarivanja prava na kontakte,Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obavlja poslove Središnjeg tijela po Konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980. godine, Konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece, Hag, 1996., Uredbi Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenog 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 te Konvenciji Vijeća Europe o kontaktima s djecom.

Detaljnije informacije o primjeni Konvencija odnosno Uredbe između Republike Hrvatske i pojedine od država ugovornica moguće je dobiti u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, prema dolje navedenim kontakt podatcima. 

Kontakt podatci Središnjeg tijela:
 
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Trg Nevenke Topalušić 1
10000 Zagreb
Telefon: 01 555 7111
Telefon za pozive izvan Republike Hrvatske: +385 1 555 7111
Telefaks: 01 555 7222
E-mail: ministarstvo@mdomsp.hr  
za Službu za međunarodnu suradnju u području zaštite djece i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti
 
Korisne poveznice:
 
Europski portal e-pravosuđe
https://e-justice.europa.eu/home.do?plang=hr&action=home
https://e-justice.europa.eu/content_parental_child_abduction-309-hr.do

EUR-Lex – Pristup zakonodavstvu Europske unije
http://eur-lex.europa.eu/homepage.html

Haška konferencija za međunarodno privatno pravo
https://www.hcch.net/en/instruments/conventions/full-text/?cid=70

Vijeće Europe
http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/192

Narodne novine
https://www.nn.hr/
Prekogranična naplata uzdržavanja
Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.

Od 1. srpnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj je u primjeni Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.
 
Kako bi se olakšala prekogranična naplata tražbina za uzdržavanje uspostavljen je sustav suradnje između Središnjih tijela država članica Europske unije. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obavlja poslove Središnjeg tijela Republike Hrvatske, sukladno članku 49. Uredbe.
 
Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje i obveznici uzdržavanja protiv kojih je donesena odluka o uzdržavanju mogu, na obrascima propisanim Uredbom, podnijeti slijedeće zahtjeve:
 
Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje mogu podnijeti
 
Zahtjev za priznavanje ili za priznavanje i proglašenje izvršivosti sudske odluke
Zahtjev za izvršni postupak sudske odluke donesene ili priznate u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad nema odluke, što uključuje prema potrebi i utvrđivanje roditeljstva
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad priznavanje i izvršivost sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica, nije moguće
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica 
 
Obveznici uzdržavanja protiv kojih je već donesena odluka o uzdržavanju mogu podnijeti sljedeće vrste zahtjeva:
 
Zahtjev za priznavanje sudske odluke na temelju koje se izvršenje prethodne sudske odluke suspendira ili ograničuje u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica
 
Moguće je i podnošenje zahtjeva za posebne mjere, ako nije podnesen niti jedan od gore navedenih zahtjeva. Zahtjevom za posebne mjere mogu se tražiti mjere koje su korisne i potrebne kako bi potencijalnom podnositelju nekog od gore navedenih zahtjeva pomogle pri podnošenju zahtjeva ili utvrđivanju treba li koji od gore navedenih zahtjeva podnijeti.
 
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku će osigurati pomoć pri slanju i zaprimanju zahtjeva, pri pokretanju postupka ili omogućavanju lakšeg pokretanja postupka na temelju zahtjeva, pružiti pomoć pri osiguranju informacija o mogućnostima ostvarivanja pravne pomoći u državi kojoj se podnosi zahtjev i dr. 

Konvencija o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Hag, 2007., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. kolovoza 2014. godine. Države ugovornice predmetne Konvencije su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija te Albanija, Bosna i Hercegovina, Norveška (stanje na dan 4. siječnja 2016.).
 
Protokol o pravu mjerodavnom za obveze uzdržavanja, Hag, 2007.
 
Konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, New York, 1956.
Napomena: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obavlja poslove Prijamnog (posredničkog) tijela u postupcima radi naplate uzdržavanja povodom zahtjeva zaprimljenih iz drugih država ugovornica Konvencije. Ministarstvo financija i nadalje obavlja poslove Otpremnog tijela u postupcima povodom zahtjeva za naplatu uzdržavanja od obveznika koji se nalazi u drugoj državi ugovornici ove Konvencije.
 
Detaljnije informacije o mogućnostima primjene odnosno podnošenja zahtjeva na osnovi Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja odnosno Konvencije o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Hag, 2007 te Konvencije o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, New York, 1956.  moguće je dobiti prema dolje navedenim kontakt podatcima u Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
 
Kontakt podatci Središnjeg tijela (odnosno Prijamnog tijela):
 
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Trg Nevenke Topalušić 1
10000 Zagreb
Telefon: 01 555 7111
Telefon za pozive izvan Republike Hrvatske: +385 1 555 7111
Telefaks: 01 555 7222
E-mail: ministarstvo@mdomsp.hr  
za Službu za međunarodnu suradnju u području zaštite djece i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti

Korisne poveznice:
 
Europski portal e-pravosuđe
https://e-justice.europa.eu/home.do?plang=hr&action=home
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_claims-47-hr.do
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_obligations_forms-274-hr.do
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_obligations-355-hr-hr.do?member=1
 
EUR-Lex – Pristup zakonodavstvu Europske unije
http://eur-lex.europa.eu/homepage.html
 
Haška konferencija za međunarodno privatno pravo
https://www.hcch.net/en/instruments/conventions/specialised-sections/child-support
 
Narodne novine
https://www.nn.hr/
Međudržavno posvojenje
U Republici Hrvatskoj 1. travnja 2014. godine, stupila je na snagu Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, sastavljena u Hagu, 29. svibnja 1993. godine.

Konvencija ima za cilj:
 
  • uspostaviti mjere zaštite koje će osigurati da se međudržavna posvojenja provode u najboljem interesu djeteta, uz poštovanje njegovih ili njezinih temeljnih prava kako je priznato međunarodnim pravom;
  • uspostaviti sustav suradnje između država ugovornica koji će osigurati da se te mjere zaštite poštuju i time spriječi nezakonito odvođenje, prodaju ili trgovinu djece;
  • osigurati priznanje u državama ugovornicama posvojenja koja su zasnovana u skladu s Konvencijom.

Države ugovornice Konvencije su: Albanija, Andora, Armenija, Australija, Austrija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Belgija, Brazil, Bugarska, Burkina Faso, Kanada, Čile, Kina, Kostarika, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Ekvador, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Indija, Irska, Izrael, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Mauricijus, Meksiko, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Panama, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Južnoafrička Republika, Španjolska, Šri Lanka, Švedska, Švicarska, Makedonija, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Venezuela, Vijetnam, Zambija, Belize, Bolivija, Burundi, Kambodža, Zelenortska Republika,  Kolumbija, Obala Bjelokosti, Kuba, Dominikanska Republika, El Salvador, Fidži, Guatemala, Gvineja, Haiti, Kazahstan, Kenija, Lesoto, Lihtenštajn, Madagaskar, Mali, Mongolija, Moldavija, Nambija, Ruanda, San Marino, Senegal, Sejšeli, Kraljevina Svazi, Tajland, Togo (stanje na dan: 11. lipnja 2015.).

Od stupanja na snagu Konvencije, potencijalni posvojitelji koji žele posvojiti dijete iz druge države ugovornice, ne obraćaju se izravno odnosno samostalno nadležnim tijelima druge države.

Osobe koje imaju prebivalište odnosno uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, neovisno o njihovom državljanstvu, koje žele posvojiti dijete iz druge države ugovornice, nakon dovršenog postupka pred nadležnim centrom za socijalnu skrb radi utvrđivanja njihove odnosno njegove/njezine podobnosti odnosno prikladnosti za posvojenje djeteta (tzv. stručna obrada potencijalnih posvojitelja),  podnose zahtjev za posvojenje Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao Središnjem tijelu Republike Hrvatske, s naznakom države iz koje žele posvojiti dijete. Zahtjevu koji se podnosi Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za posvojenje djeteta iz druge države ugovornice Konvencije,  potencijalni posvojitelji moraju priložiti stručno mišljenje Centra za socijalnu skrb da su podobni i prikladni za posvojenje djeteta, ne starije od godinu dana.
 
Hrvatski državljani, koji imaju prebivalište odnosno uobičajeno boravište u drugoj državi ugovornici, obraćaju se sa zahtjevom za posvojenje djeteta iz Republike Hrvatske Središnjem tijelu države svog prebivališta odnosno uobičajenog boravišta.
Osobe koje žele posvojiti dijete iz određene države ugovornice, detaljnije informacije o mogućnostima posvojenja mogu dobiti u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
 
Kontakt podatci Središnjeg tijela:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Trg Nevenke Topalušić 1
10000 Zagreb
Telefon: 01 555 7111
Telefon za pozive izvan Republike Hrvatske: +385 1 555 7111
Telefaks: 01 555 7222
E-mail: ministarstvo@mdomsp.hr  
za Službu za međunarodnu suradnju u području zaštite djece i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti
 
Hrvatski državljani koji žele posvojiti dijete iz druge države koja nije ugovornica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (Hag, 1993.) nakon dovršenog postupka pred nadležnim centrom za socijalnu skrb radi utvrđivanja podobnosti odnosno prikladnosti za posvojenje djeteta (tzv. stručne obrade potencijalnih posvojitelja) samostalno se zahtjevom za posvojenje djeteta obraćaju nadležnim tijelima za posvojenje djece države iz koje žele posvojiti dijete. U međudržavnom postupku posvojenja djeteta moraju biti  kumulativno ispunjene pretpostavke za posvojenje sukladno zakonodavstvu države podrijetla djeteta i sukladno zakonodavstvu države potencijalnih posvojitelja. Po okončanju postupka međudržavnog posvojenja djeteta posvojitelji moraju u Republici Hrvatskoj zatražiti priznanje strane sudske odluke o posvojenju od nadležnog suda Republike Hrvatske kako bi odluka o posvojenju imala pravne učinke u Republici Hrvatskoj. 


Protokol o postupanju nadležnih tijela u postupcima međudržavnog posvojenja djeteta iz Republike Hrvatske

Ministarstvo socijalne politike i mladih je u srpnju 2016. godine izradilo „Protokol o postupanju nadležnih tijela u postupcima međudržavnog posvojenja djeteta iz Republike Hrvatske“ kako bi osiguralo ujednačeno i žurno postupanje svih nadležnih tijela uključenih u postupak međudržavnog posvojenja djeteta iz Republike Hrvatske. Protokolom su definirani pojedini postupci te rokovi u kojima nadležna tijela navedene postupke provode tijekom postupka međudržavnog posvojenja djeteta iz Republike Hrvatske u drugu državu ugovornicu Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (Hag, 1993.).

Ministarstvo socijalne politike i mladih organiziralo je edukaciju za stručne radnike centara za socijalnu skrb i ustanova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji su uključeni u postupak međudržavnog posvojenja početkom rujna 2016. godine.

Protokol o postupanju nadležnih tijela u postupcima međudržavnih posvojenja djeteta iz Republike Hrvatske
Rules of Procedure for Competent Authorities in Proceedings of Intercountry Adoption of a Child from the Republic of Croatia


 

Kriteriji za uspostavljanje suradnje s ovlaštenim tijelima drugih država ugovornica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, Hag, 1993.

Središnje tijelo Republike Hrvatske utvrdilo je Kriterije za uspostavljanje suradnje s ovlaštenim tijelima drugih država ugovornica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, Hag, 1993. (u daljnjem tekstu: Konvencija). Utvrđivanjem kriterija stvorene su pretpostavke za uspostavljanje suradnje u  postupcima međudržavnog posvojenja u kojima dijete iz Republike Hrvatske posvajaju potencijalni posvojitelji koji žive u drugoj državi ugovornici, u kojoj su određene ovlasti središnjeg tijela prenesene na ovlaštena tijela. Ovlašteno tijelo druge države ugovornice koje želi uspostaviti suradnju s Republikom Hrvatskom u postupcima međudržavnog posvojenja djece iz Republike Hrvatske mora ispuniti kriterije utvrđene Odlukom ministrice socijalne politike i mladih te dobiti odobrenje za rad s Republikom Hrvatskom, sukladno članku 12. predmetne Konvencije. Odobrenje za rad daje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Republika Hrvatska odobrava rad do najviše tri ovlaštena tijela po državi ugovornici. Kriteriji za uspostavljanje suradnje s ovlaštenim tijelima drugih država ugovornica su dostupni na hrvatskom i engleskom jeziku. Zahtjev za odobrenje za rad ovlaštena tijela dostavljaju isključivo putem pošte na adresu Središnjeg tijela Republike Hrvatske: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Trg Nevenke Topalušić 1,10000 Zagreb, Republika Hrvatska.

Odluka o utvrđivanju kriterija za uspostavljanje suradnje s ovlaštenim tijelima drugih država ugovornica konvencije
Decision on determining the criteria for establishing cooperation with accredited bodies of other Contracting States of the Convention