Osobe s invaliditetom

Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe te potpisnica svih ključnih konvencija i standarda u području socijalne i ekonomske sigurnosti građana preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom, posebice u području izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kako bi mogle ravnopravno sudjelovati u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života. Svoje opredjeljenje za puno ostvarivanje svih temeljenih ljudskih prava osoba s invaliditetom RH je potvrdila i potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda u ožujku 2007. godine, koju je potom ratificirao Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine. Ustav RH izravno jamči posebnu skrb države u zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život, a primjenom općih načela utvrđuje pravo na jednakost življenja kroz donošenje posebnih zakona. Konvencija UN-a i Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015. bili su temelj donošenja Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. Radi što bolje zaštite osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi u važeće propise je u potpunosti ugrađena definicija osobe s invaliditetom propisana UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Svrha ove Konvencije je promicanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom i promicanje poštivanja njihovog urođenog dostojanstva. Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
U sustavu socijalne sigurnosti socijalna skrb čini posljednju socijalno-zaštitnu mrežu sa svrhom zbrinjavanja i uključivanja u društvo socijalno najugroženijih, odnosno socijalno ranjivih skupina. Za sve građane RH pri ostvarivanju prava iz socijalne skrbi vrijede načela jednakosti i ravnopravnosti. Vodeći računa o činjenici postojanja dvosmjernog odnosa između invalidnosti i siromaštva, sustav socijalne skrbi u RH u dijelu koji se odnosi na osobe s invaliditetom uređen je tako da ove osobe, radi prevladavanja teškoća, mogu ostvariti neko od prava na novčanu pomoć (socijalne pomoći) ili pravo na određene usluge (socijalna skrb).
Sukladno podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, na dan 4. svibnja 2016. godine, u Republici Hrvatskoj živi 511 130 osoba s invaliditetom od čega 203 581 žena i 307 549 muškaraca.

Služba za osobe s invaliditetom, kao unutarnja ustrojstvena jedinica u sklopu Sektora za politike za osobe s invaliditetom i odrasle osobe:
  • izrađuje nacrte prijedloga strategija, nacionalnih programa, operativnih i drugih planova vezanih uz osobe s invaliditetom, prati propise i praksu drugih zemalja u području politika za osobe s invaliditetom,
  • koordinira provedbom nacionalne politike za osobe s invaliditetom i provedbom UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnim protokolom uz Konvenciju, obavlja poslove vezane uz poticanje, organiziranje, praćenje i predlaganje mjera za unaprjeđenje i razvoj izvaninstitucijskih usluga za osobe s invaliditetom,
  • izrađuje nacrte prijedloga zakona i drugih pravnih propisa te sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih pravnih propisa u području politika za osobe s invaliditetom u nadležnosti drugih tijela državne uprave,
  • surađuje u pripremi projekata za odobravanje financijskih potpora za fondove Europske unije,
  • izrađuje Operativni plan transformacije i deinstitucionalizacije domova za osobe s invaliditetom, unapređuje provedbu procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova u nadležnosti te donosi potrebne instrumente provedbe i praćenja.